Fotogalerija
Vižula - Medulin
Najveća rimska vila čiji su ostaci nađeni u Istri je ona na Brijunima (uvala Verige). Druga po veličini je vila kraj Medulina na arheološkom lokalitetu Vižula. Sama građevinska parcela na kojoj se već godinama vrše arheološka iskapanja površine je 2000 m2.
Vila je građena u nekoliko terasa i potpuno je orijentirana moru. Nastajala je u razdoblju od 1 st. (doba cara Augusta) do 4 st. (car Konstantin), a postoje naznake da je posjed bio u funkciji i u doba Bizanta. Dok se po samoj građi vile te otkrivenim stvarima može utvrditi da je u vili živjela tadašnja elita, u blizini vile nalaze se ostaci naselja gdje je život postojao negdje do 6. stoljeća.
U starijem dijelu vile (iz 1. i 2. stoljeća) otkriveni su crno bijeli mozaici. Mozaik koji datira iz nešto "novije" faze (vjerojatno iz 4. stoljeća) nađen je kasnije, a nalazi se u termalnom dijelu vile. Pokriva površinu hodnika od 20 m2 i, za razliku od crno bijelih mozaika, ovaj je višebojan i vrlo sličan onom u Poreču. U vili je do sada nađeno 12 vrsti mramora.
Zbog godišnjeg pomicanja obalne linije (2 mm godišnje) oko trećine vile nalazi se danas pod morem. Upravo u ovom termalnom dijelu otkriven je savršen sustav za zagrijavanje: počinjao je drvenom peći, a zatim se toplina vodila kroz gredice i šupljine sve do podova i zidova vile (pa si vi mislite kako smo mi danas napredni s podnim grijanjem, kada su ga Rimljani već tada imali).
Tijekom ispitivanja otkriveni su i mnogobrojni drugi predmeti: zidana grobnica s olovnim sarkofagom, setovi staklenih posuda (neke su potpuno cijele), nakit (zlatne naušnice, ukosnice od kosti, srebrno prstenje, emajlirani ukrasi, perle od žada...). Nađen je i žig s natpisom Aqvilae. Lf/Oclatinae (nagađa se da je možda Akvila, kćer Lucija Oklatina bila ili vlasnicom ili upraviteljicom ovoga imanja).
Najveća rimska vila čiji su ostaci nađeni u Istri je ona na Brijunima (uvala Verige). Druga po veličini je vila kraj Medulina na arheološkom lokalitetu Vižula. Sama građevinska parcela na kojoj se već godinama vrše arheološka iskapanja površine je 2000 m2.
Vila je građena u nekoliko terasa i potpuno je orijentirana moru. Nastajala je u razdoblju od 1 st. (doba cara Augusta) do 4 st. (car Konstantin), a postoje naznake da je posjed bio u funkciji i u doba Bizanta. Dok se po samoj građi vile te otkrivenim stvarima može utvrditi da je u vili živjela tadašnja elita, u blizini vile nalaze se ostaci naselja gdje je život postojao negdje do 6. stoljeća.
U starijem dijelu vile (iz 1. i 2. stoljeća) otkriveni su crno bijeli mozaici. Mozaik koji datira iz nešto "novije" faze (vjerojatno iz 4. stoljeća) nađen je kasnije, a nalazi se u termalnom dijelu vile. Pokriva površinu hodnika od 20 m2 i, za razliku od crno bijelih mozaika, ovaj je višebojan i vrlo sličan onom u Poreču. U vili je do sada nađeno 12 vrsti mramora.
Zbog godišnjeg pomicanja obalne linije (2 mm godišnje) oko trećine vile nalazi se danas pod morem. Upravo u ovom termalnom dijelu otkriven je savršen sustav za zagrijavanje: počinjao je drvenom peći, a zatim se toplina vodila kroz gredice i šupljine sve do podova i zidova vile (pa si vi mislite kako smo mi danas napredni s podnim grijanjem, kada su ga Rimljani već tada imali).
Tijekom ispitivanja otkriveni su i mnogobrojni drugi predmeti: zidana grobnica s olovnim sarkofagom, setovi staklenih posuda (neke su potpuno cijele), nakit (zlatne naušnice, ukosnice od kosti, srebrno prstenje, emajlirani ukrasi, perle od žada...). Nađen je i žig s natpisom Aqvilae. Lf/Oclatinae (nagađa se da je možda Akvila, kćer Lucija Oklatina bila ili vlasnicom ili upraviteljicom ovoga imanja).